Nema Bosne i Hercegovine ako u njoj nema zajedničkih institucija

Autorica: Ferida Duraković, književnica, sekretar P.E.N. Centra BiH (Sarajevo, 14 August 2012)

Već sam sama sebi dojadila ponavljajući nekoliko jednostavnih stvari vezanih za stanje naših kapitalnih institucija kulture: nema Bosne i Hercegovine ako u njoj nema zajedničkih institucija — barem nema one BiH koju ja zagovaram. U ovom strašnom pravnom i političkom vakuumu svako grabi za sebe jer će u očima “svoje” nacije postati veći i važniji ako osakati Bosnu i Hercegovinu i ukrade joj ono što treba biti vlasništvo svih nas, a ne jedne ili dvije ili tri ekskluzivne „konstitutivne“ grupe partijski podobnih skorojevića.

Moj prijedlog bio bi sljedeće:

U kulturnim institucijama od kapitalnog značaja za državu pod hitno treba promijeniti upravne odbore i imenovati nove javnim konkursom – naravno, imenovati visoko stručne i kompetentne članove upravnih odbora, a ne nesposobne a podobne članove vladajućih partija. Onda će takvi (sposobni a ne podobni) upravni odbori donijeti dugoročnu strategiju razvoja i održivosti i s njom izaći pred relevantne institucije BiH (ponajprije Ministarstvo civilnih poslova), s preciznim datumima i što preciznijim budžetom svake institucije. Ako je upravni odbor institucije kompetentan i odlučan da promijeni stvari, čitav posao biće olakšan i ostvarljiv. Upravni odbori u prvoj fazi treba da se pobrinu da uposlenici kulturnih institucija imaju redovnu plaću s kojom se ne osjećaju poniženi i uvrijeđeni, kao i normalne uslove za rad – što uključuje infrastrukturu i održavanje, a onda će uposlenici – ukoliko su kvalifikovani, stručni, kompetentni, a ima ih i koji jesu i koji nisu – imati i motiva i razloga da svoj posao ne otaljavaju nego da ga obavljaju najprofesionalnije i najbolje moguće, na vlastito i zadovoljstvo i građana i političkih struktura.

U institucijama koje se nalaze u Sarajevu kao glavnom gradu BiH ne treba da rade samo uposlenici/-ice iz Sarajeva; treba npr.  u Zemaljskom muzeju javnim konkursom zaposliti i kvalifikovane ljude/žene iz Banjaluke, Bijeljine, Mostara, Širokog Brijega, Tuzle, … tako da njihov (dobar i kompetentan) rad bude presjek kulturnih pregnuća uposlenika/-ica iz svih dijelova BiH, čime bi se otklonile eventualne sumnje (jasno izražene u javnom prosoru) u to da su ove institucije „federalna“ ili „kantonalna“ briga.

Ukoliko se riješe spomenuti elementarni uslovi, ostalo će biti briga uposlenika/-ica u kulturnim institucijama: ako su kvalifikovani da se prijavljuju na međunarodne, državne, entitetske, kantonalne, opštinske konkurse za finansiranje projekata kulture, ako su prošli radionice i obuku vezane za pristup raznim fondovima (a znam da su neki i to obavili), onda mislim da bismo time prešli na tzv. normalni nivo rada institucija. Tržište traži da i institucije kulture ostvaruju vlastiti dohodak, ali mislim da nema u svijetu nijedan institucija kulture koja se stopostotno izdržava sama. Time bismo u doglednom vremenu mogli vidjeti kako stvarno fuinkcionišu menadžmenti kulturnih institucija i mogu li (ukoliko imaju elementarne uslove za rad i pristojne plaće) namaknuti sredstva za  razne projekte i ostvariti planirane programe, kako sami godinama tvrde. Valja razmisliti i o penzionisanju uposlenika/-ica koji nisu u stanju da u svom radu primijene sva dostignuća visoke tehnologije koja poslovi u ovakvim institucijama zahtijevaju: toliko mladih ljudi koji su se školovali u svijetu jedva čeka na priliku da pokaže šta zna i da to primijeni u svojoj domovini, ali im se ne pruža prilika.

Bolni su i teški rezovi koji se moraju napraviti. Ali sigurna sam da će dati rezultate (gdje ima političke volje, ima i načina). Krajnje je vrijeme da prestanemo tonuti u blato mediokritetskih i nacionalističkih politika koje u sebi nose klicu raspada ove lijepe zemlje.

 

——————————————————————

Ferida Duraković
Slika: Radiosarajevo.ba

Ferida Duraković je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radila je kao profesor maternjeg jezika, prodavačica sladoleda i knjiga, lektorica, urednica, tumač i vodič kroz ratno Sarajevo 1992-1996. Prevodi s engleskog. Objavila devet knjiga za odrasle i djecu. Radi kao izvršna direktorica PEN Centra u BiH od 1992. i priprema knjigu kratkih priča ‘Ne lažem Tita mi’. Upravo je iz štampe izašla knjiga njenih tekstova POKRET OTPORA (2007-2010) (Izdanje: ‘Dobra knjiga’, Sarajevo)

Leave A Comment