SAŽETAK STAVOVA INSTITUCIJA

Kriza kulturnih institucija u BiH: uzroci, implikacije i modaliteti rješenja

Mapiranje statusa quo – Sažetak stavova predstavnika institucija

Obradila platforma Cultureshutdown.net, August 2012.

UVOD

Kulturna baština, koja predstavlja stvaralaštvo, te prirodno i društveno naslijeđe svih naroda Bosne i Hercegovine, smještena u sedam institucija kulture (Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Istorijski/Historijski muzej BiH, Kinoteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH i Zemaljski muzej BiH) suočava se s rizikom zatvaranja za javnost i propadanja građe.

S ciljem pokretanja diskusije o korijenima problema koji su doveli do nastale situacije i pokretanja procesa za njihovo rješavanje, platforma CULTURESHUTDOWN.NET  je u julu 2012.  prikupila je podatke u razgovoru sa predstavnicima navedenih institucija, te ih izložila u ovom tekstu.

Ovaj dokument predstavlja sažetak problematike, njegovih uzroka i posljedica navedenih od strane predstavnika dotičnih insititucija, te njihove prijedloge mogućih rješenja postojeće krize.  Aneks I sadži listu imena sagovornika, predstavnika i saradnika institucija, a Aneks II informacije i kontakt detalje Platforme CULTURESHUTDOWN.NET. Pojedinačni odgovori institucija čiji su podaci prikazani u ovom sažetku biće uskoro dostupni na našoj web-stranici www.cultureshutdown.net.

Download PDF: Sazetak stavova institucija_Cultureshutdown

 

Status quo

  • Neriješen pravni status ‘sedam institucija od državnog značaja’[1] tokom proteklih 16 godina, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, do danas. Nijedan nivo vlasti (Država BiH, Federacija BiH, Kanton Sarajevo) nije preuzeo Osnivačka prava nad navedenim institucijama.  Institucije države Bosne i Hercegovine se do danas nisu zvanično očitovale o ovim institucijama, a to bi trebale, prema tačkama 2. i 4. Aneksa II na Aneks IV (Ustav BiH)[2] Dejtonskog mirovnog sporazuma.
  • Postojeći menadžment institucija čvrsto vjeruje da bi velika većina redovnih troškova i troškova za osnovno djelovanje i aktivnosti ovih insitucija trebala biti zagarantovano pokrivena iz budžeta (jednog ili više nivoa vlasti), uz mali procenat pokriven od zarade (ulaznice, izdavanje prostora i sl.), dok bi se sredstva za dodatne projekte mogla steći kroz prijave na konkurse za dodjelu grantova.
  • Grant Ministarstva civilnih poslova BiH za ‘sufinansiranje rada 7 institucija kulture od državnog značaja’ doživio je metamorfozu u periodu 2006 – 2012 u grant za sufinansiranje institucija i projekata iz kulture u BiH, te iznosom ograničen na 350.000KM (20% iznosa za administrativne troškove), čime se institucijama omenogućilo da dobiju iznose koji su im do sada omogućavali redovan rad, uz sredstva iz drugih izvora.
  • Ne postoji zajednički plan i program djelovanja predstavnika setam institucija. Menadžment institucija je u par navrata djelovao združeno u formi slanja pisma potpisanih od rukovodioca sedam institucija na adrese domaćih i međunarodnih institucija, organiziranjem press-konferencija i potpisivanjem jedne Deklaracije[3]. Medijski pritisak nije imao dugotrajnih rezultata.
  • Institucije do danas nisu zajednički zatražile niti dobile vanjski pravni savjet, niti pokrenule sudski postupak protiv institucija koje smatraju nadležnim za rješavanje statusa.

 

Uzroci

  • Neriješen pravni status dotičnih insitutcija i tumačenje pravnog okvira (Ustav BiH, Dejtonski sporazum, prijeratni zakoni): Ministarstvo civilnih poslova BiH smatra da je njegova uloga ‘koordinirajuća’, te da nije nadležan za rješavanje problema ovih institucija. Parlamentarna skupština BiH je odbila uvrstiti pitanje rješavanja problema finansiranja institucija u dnevni red jer ‘nije nadležna’.
  • Postojanje ovih institucija na državnom nivou ne odgovara određenim političarima u BiH,  zato što one predstavljaju ‘simbole državnosti BiH’, ili zato što ove institucije ne predstavljaju viziju državnosti za koju se oni zalažu (Ovim strujama više odgovara uspostavljanje institucija sličnog profila na nivou entiteta).
  • Nemar vlasti u oba entiteta, tj. zapostavljanje ovog pitanja u odnosu na druga pitanja i probleme s kojima se suočavaju.
  • Nedostatak svijesti među predstavnicima vlasti o značaju kulture općenito, i o opasnosti u kojoj se građa nalazi ako institucije ne raspolažu sredstavima za njenu zaštitu i osiguranje odgovarajućih uvjeta (hemikalije, nivo vlažnosti i temperatura u prostoriji).
  • Nesvijest nekih predstavnika vlasti i nekih kulturnih radnika o razlici između prirode institucija koje čuvaju kulturnu baštinu i prirode institucija festivalske kulture.

 

Posljedice

  • Institucije se nalaze u ‘pravnom vakuumu’. Nijedan nivo vlasti ne smatra sebe nadležnim za institucije, te prebacuje odgovornost na neki drugi nivo (efekat ping-ponga).
  • Nestabilno i nezagarantirano finasiranje rada institucija: troškove rada institucije pokrivaju iz više izvora (grantova iz kantonalnih, entitetskih i državnih fondova čiji iznos varira ili izostaje u potpunosti, izdavanja prostora i prodaje ulaznica u nekim slučajevima, te brojnih projektnih fondova i donacija domaćih i inozemnih organizacija).
  • Rad sa smanjenim kapacitetom,  tj. ‘puko preživljavanje’  – bez strateškog razvoja ponude, međunarodne saradnje, razmjene, promocije, dosezanja nove publike, digitalizacije, uz smanjen nivo usluga, i sl.
  • Blokada izmjene statusa, načina rada i pribavljanja finansijskih sredstava iz alternativnih izvora
  • Gomilanje dugova  za struju, grijanje i plate
  • Odljev stručnih kadrova
  • U nekim slučajevima zastarjela programska ponuda i način njene prezentacije i promocije
  • Loši i neadekvatni uvjeti u kojima se čuva i izlaže građa, opasnost od propadanja građe
  • Demoralisani uposlenici i rukovodstvo. Jedni se još uvijek bore prikupljajući sitne grantove (što je neodrživ način finansiranja), drugi su na putu da odustanu.
  • Opasnost od ‘tihog gašenja’ ovih institucija.

 

Prijedlozi za rješavanje statusa quo

  • Lobiranje i pritisak na vlasti za rješavanje statusa quo
  • Podnošenje zajedničke tužbe sedam institucija BiH protiv države BiH, na Sudu BiH
  • Procentualno finansiranje redovnog rada institucija (iz budžeta države BiH, entiteta i kantona) uz nalaženje grant-sredstava za programe razvoja i saradnje
  • Modernizacija i sjedinjavanje srodnih institucija (pripajanje manjih većima)

 

Aneks I  Spisak sagovornika

  1. Sakib Pleh, direktor, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH
  2. Elma Hašimbegović, viši kustos, Istorijski muzej BiH
  3. Devleta Filipović, v.d. direktora, Kinoteka BiH
  4. Aida Kljuičić, direktor, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH
  5. Bedita Islamović, zamjenik direktora, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH
  6. Ivana Udovičić, kustos, Umjetnička galerija BiH
  7. Marica Filipović, muzejski savjetnik, Zemaljski muzej BiH

 

Aneks II  O platformi CULTURESHUTDOWN.NET

Platforma CULTURESHUTDOWN.NET je osnovana u januaru 2012. godine na inicijativu grupe akademskih radnika, muzeologa, umjetnika, bibliotekara i drugih kulturnih aktivista, koji  žive u zemljama Balkana, Sjedinjenim Američkim Državama, Austriji i drugim zemljama zapadne Evrope. Djelujemo kao globalna volonterka mreža naučnika, i nismo povezani ni sa jednom vladinom institucijom, niti političkom partijom.  Naš krajnji cilj je da zajednički, i izvana, doprinesemo spriječavanju uništavanja kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine i svih njenih naroda.  Više informacija možete naći na www.cultureshutdown.net

Kontaktirajte nas: [email protected]

 

Uređivački kolegij CULTURESHUTDOWN.NET

Azra Akšamija, umjetnica i istoričarka arhitekture, univerzitetska profesorica na odsjeku Umjetnosti, kulture i tehnologije, Massachusetts Institute of Technology, [email protected]
Selma Gičević,  jokalna kontakt-osoba i glasnogovornica platforme CULTURESHUTDOWN.NET, [email protected]
Maximilian Hartmuth, istoričar/istoričar umjetnosti, Istanbul/Beč, [email protected]
Asja Mandić, istoričarka umjetnosti, univerzitetska profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, 
[email protected]
Andras Riedlmayer, bibliograf i istoričar, direktor Dokumentacionog centra Aga Khan pri biblioteci primijenjenih umjetnosti Univerziteta Harvard, [email protected]
Jeff Spurr, rukovodilac projekta Bosnia Library Project, 1996-2005; Predsjedavajući Komiteta iračkih bibiliteka Asocijacije bibliotekara Srednjeg Istoka; Član odbora & sekretar Sabre fondacije, [email protected]
Mladen Vuković, glavni bibliotekar Hrvatskog šumarskog instituta, [email protected]

 

Download PDF: Sazetak stavova institucija_Cultureshutdown

 


[1] Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Istorijski/Historijski muzej BiH, Kinoteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Umjetnička galerija BiH i Zemaljski muzej BiH

[2] Aneks II Ustava Bosne i Hercegovine, dostupan na web-stranici http://www.ustavnareforma.ba/bs/ustav_bih/aneks_ii.html

[3] Deklaracija o zahtjevima sedam institucija kulture od državnog značaja za BiH, usvojena na sastanku Kulturnog foruma BiH 23. 04. 2012.

Comments
One Response to “SAŽETAK STAVOVA INSTITUCIJA”
Trackbacks
Check out what others are saying...
  1. […] pravni status ‘sedam institucija od državnog značaja’[1] tokom proteklih 16 godina, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, do danas. Nijedan nivo […]