Kinoteka BiH

Devleta Filipović

PRAVNI STATUS
Javna ustanova Kinoteka Bosne i Hercegovine u Sarajevu osnovana je 1. juna 1994. godine kada je donesen Zakon o Kinoteci BiH. Zakon je donijela Skupština BiH i objavljen je u Službenom listu broj 13 od 9. juna 1994. godine, strana broj 208. Na Kinoteku  BiH se primjenjuje  i Zakon o filmskoj djelatnosti Službeni list SR BiH broj 20 od 26. jula 1990, strana 564, i Zakon o kinematografiji Kantona Sarajevo, Službene novine Kantona Sarajevo broj 7 od 22.marta 2001.godine od  strane broj 1. Filmski materjial je arhivska građa, pa se na njega primjenjuje i Zakon o arhivskoj djelatnosti  Službeni glasnik BiH broj 16 od 4.jula  2001. godine , strana broj 1.

Zakoni  su djelomično primjenljivi vezano za rad Kinoteke B I H, zbog nedostatka definiranja ko provodi predviđene  instrumenate  prisile ukoliko se producenti, distributeri i prikazivači ne pridržavaju  njegovih odredbi.

Dejtonskim sporazumom koji je  potpisan u decembru 1995. godine JU Kinoteka BiH, dobija neriješen status, a time i neriješeno finansiranje kao još šest institucija iz oblasti kulture  od značaja za BiH.

Upravni odbor odbor  JU Kinoteka BiH imenovan  je  16. septembra  1998. godine od strane Vlade Federacije B I H / Službene novine Federacije broj 37/ strana 1390/ od 02.10. 1998.godine. Imenovani članovi Upravnog odbora su:

Sadudin Musabegović, predsjednik, Vlatko Filipović, Zlata Kurt ( umrla 2004. godine), Devleta Filipović( dala ostavku koja je prihvaćena radi obavljanja  funkcije vršioca direktora Kinoteke B i H) i Nedžad Begović. Kako  do sada nije izabran novi upravni odbor, jer nema pravnog osnivača Institucije, tako ovaj upravni odbor funkcionira dok ima kvorum. Funkciju  direktora obavlja V.D. direktor Devleta Filipović, dok se ne riješi  pitanje statusa ove ustanove.

 VAŠE DJELOVANJE PO PITANJU STATUSA I REAKCIJE JAVNOSTI
Svakodnevno imamo podršku ljubitelja sedme umjetnosti, gledalaca naših programa, pojedinih filmskih radnika i ostalih javnih ličnosti. Osobito nas podržavaju mediji i javnost,ali to kao da ne dopire do vlasti. U anketi  dnevnog lista AVAZ  od 15.06.2012. godine u kojoj je učestvovalo 405.113 čitalaca  na upit : Da li Kinoteci BIH treba što hitnije  pružiti pomoć? 88,1 odsto je odgovorilo da treba, 9,6 odsto da ne treba i 2,3 sa odgovorom da ne zna.

 FINANSIRANJE

Finansijski problem je trenutno najaktuelniji  jer je ustanova poslovala sa iskazanim gubitkom u 2011. godini koji je  iznosio 77.328,00 KM. Trenutno nema  nema sredstava za režijske troškove ,a održavanje i zaštita  filmskog fonda je ugroženo na visokim temperaturama  pa je neophodno da se uključe klima uređaji za rashlađivanje prostora. Plin, za  zagrijavanje prostorija u arghivskom odjelu na Mejtašu su  isključili , a kada je zimski period  neohodan je za ostvarivanje osnovnih uslova za rad i održavanje uređaja za pregledanje  filmova.

Od januara 2011. godine svi uposlenici su primali isti zagarantovani lični dohodak u iznosu od 430,00 KM mjesečno. Od marta mjeseca 2012. godine  nema novca  ni za zagarantovani lični dohodak. Veliki su problem kreditna zaduženja uposlenika , pa je bilo slučajeva blokiranja računa i sl. zbog  neplaćanja rata. Pozitivno iskustvo u ovoj godini  je , istina mali iznos  koji smo dobili od lokalne zajdnice Općine Centar za  realizaciju Programa  obrazovnih filmova za djecu osnovnih škola u iznosu od 7.000,00 KM i posjeta predstavnika Fondacije za kinematografiju Federecije B i H koji su  podržali naš rad sa 10.000,00 KM.

KRATAK OPIS PONUDE I PROFIL KORISNIKA
Djelatnost Javne ustanove Kinoteka Bosne i Hercegovine sastoji se od arhivskog, istraživačkog i prikazivačkog odjela Arhiv -Originalni materijali 40 domaćih igranih filmova od 1936 do danas, i 1000 tonskih kopija.

Prva predstava u Dvorani Kinoteke  u Sarajevu je održana 05.06.1963. godine. Od tada egzistira ova institucija koja se transformisala u različitim razdobljima postojanja. Arhivski dio Kinoteke B i H  je od 1978. godine  djelovao u okviru Arhiva B i H.
Arhivska, istraživačka i  prikazivačka djelatnost su integrisane u jednu instituciju Zakonom o Kinoteci B i H 1994.godine.

PRIJEDLOG RJEŠENJA
Potrebno je rješiti pravni status tako da Javna ustanova Kinoteka B i H dobije osnivača institucije. Sudeći prema mišljenju i tumačenju pravnika osnivač , a samim tim finansijer bi trebao biti Kanton Sarajevo ( u skladu sa Dejtonskim sporazumom)

Protivargumenti su da se time ruši državotvornost B i H. Ova javna ustanova  je osnovana u skladu sa tada važećim zakonom. Pravno i materijalno je morala imati okvir za nesmetan rad.

Nekome (?) odgovara ova permanentno krizna situacija u nefinasiranju i “gušenju” ustanova iz oblasti kulture  od značaja za B i H. Neka  nam osnivač bude: Država, Federacija B i H, Kanton Sarajevo ili svi u određenom omjeru.

To što  institucija u nazivu ima naziv Bosne i Hercegovine ne treba nikome smetati da sa bilo kog nivoa vlasti , pa i općinskog materijalno podrži njenu društveno korisnu i opravdanu djelatnost.

 OTVOREN/ZATVOREN
Otvoren. Javna ustanova Kinoteka B i H nikada nije zatvarala  vrata za korisnike, posjetioce i gledaoce. Pod izuzetno otežanim uslovima do sada smo nastojali pružiti sve  usluge koje u „normalnim” uslovima finasiranja pruža Kinoteka. To je zahtjeva izuzetno angažovanje uposlenika, koji su prihvatili da obavljaju nekoliko srodnih poslova.  Nedostaje nam  dva uposlenika( kinoaparater i filmski arhivist) , čije bi angažovanje poboljšalo rad, ali nismo u mogućnosti  da finasiramo plaće, a uz to izražen je problem nedostatka stručnog kadra iz ove oblasti, pa je to još jedna otežavajuća okolnost. Arhivski, istraživački, opći odjel i biblioteka rade  od 8,00 do 16,00 sati svaki radni dan. Filmski program se realizuje u muzeju filma i kinopredstava se održava svaki radni

dan u 19,00 sati.

SPECIFIČNI PROBLEMI
-Problem poslovnih prostorija  u kojima je smještena Javna ustanova je predmet Sudskog spora u Alipašinoj ulici, a na Mejtašu nam je općina Centar dala prvih pet godina  prostor na besplatno korištenje, a od 2011. godine  treba da plaćamo 830,00 KM mjesečno. Kako nemamo novaca naš dug iz mjeserca u mjesec se povećava i  trenutno iznosi 11.620,00  KM.

Problem dugovanja radnicima za neisplaćene  plaće  i dvije otpremnine za penziju u iznosu od  86.323,57 KM , a ovaj iznos se  iz mjeseca u mjesec  povećava.

Neriješen status  je pravni problem  koji se mogao odavno razrješiti. Državni arhiv  B i H je takođe institucija  od značaja za B i H i već odavno ima rješen status ,a samim tim i finansiranje. Potrebni su politički dogovori kako bi se to pitanje rješilo. Nakon toga preduzeti aktivnosti da se imenuje novi upravni odbor , koji bi proveo proceduru izbora direktora Kinoteke B i H.

Nedostatak kadrova  značajno utiče na  projeciranje i razvoj  djelatnosti. Neophodno je u narednom periodu obezbjediti uslove, sredstva i novac za angažovanje, a potom i stručno usavršavanje u oblasti čuvanja i zaštite filmova, kako bi se postigao što bolji nivo u ovoj oblasti.

Prijem filmskih materijala iz Beograda i Zagreba koji po slovu zakona pripadaju Kinoteci B i H , a deponovani su ili su predmet sukcesije država bivše Jugoslavije, osim  u domenu istraživanja gdje se koji materijal nalazi ,nije niti krenuo. Prijem filmova od bivšeg distributera Kinema iz Sarajeva. Obezbjeđivanje uslova za preuzimanje,  prijem i smještaj filmova.

Unaprijediti internacionalnu saradnju sa Kinotekama i organizacijama filmskih arhiva FIAF( svjetska organizacija) čiji je Kinoteka B i H član i ACE( evropska organizacija).

 POTREBE
Pomozite nam što prije , dok nije prekasno jer trenutno na računu Kinoteke B i H se nalazi samo 109,92 KM. 

 Velika pomoć bi se sastojala u kvalitetnom angažovanju i rješavanju statusa i finasiranja institucije. U razvojnom  dijelu je  izgradnja ili adaptacija odgovarajućeg samostalnog objekta filmskog arhiva, zatim opremanju takvog objekta.

Srednji nivo pomoći bi se manifestovao pritiskom na vlasti i traženjem  načina da se riješi status i finansiranje i angažovanje na izradi smjernica za postupno rješavanje navedenih problema uvažavajući objektivne okolnosti.

Mali nivo zadovoljenja potreba bi se očitovao kroz jednokratnu pomoć u iznosu  prethodno nabrojanih dugovanja  koja iznose 97.943,00 KM ili 50.227,20 EURA.

 

Leave A Comment