125 godina Zemaljskog muzeja: Umjesto slavlja, katanac i svijeće

Objavljeno na: FOCUS
Umjesto velikog slavlja, obilježavanje 125. rođendana Zemaljskog muzeja proteklo je u tužnoj atmosferi, četiri mjeseca nakon što je na vrata ove najznačajnije intitucije kulture u BiH stavljen katanac, javljaju bh. mediji

Građanke i građani Sarajeva obilježilli su u petak jubilej otvaranja Zemaljskog muzeja paljenjem 125 svijeća i polaganjem isto toliko ruža pred vrata ove institucije. Bio je to, kako piše Klix.ba, dio programa “Kvaka za Muzej”, koji je imao za cilj da ukaže na hitno rješavanje svih problema i otvaranje Zemaljskog muzeja.

Bivša direktorica Ajiša Softić kazala je da je ovo najtragičniji i najtužniji rođendan jedne institucije.

“Ova institucija je jedan život, život bezgranično mnogo ljudi, bezgranično mnogo sudbina i sjećanja. Sve je bačeno pod noge. Na ovaj način mi zaboravljamo i našu prošlost, ali i našu sadašnjost”, naglasila je Softić.

Do slavlja nije bilo ni sadašnjim uposlenicima Muzeja. Lebiba Džeko, načelnica Odjeljenja za etnologiju kazala je da su oni imali potpuno drugačije planove za obilježavanje današnjeg datuma. Trebala je to biti jedna svečanost. Umjesto toga, tuga i nada da će biti bolje.

“Nadamo se da će se naš status i situacija u vezi sa Zemaljskim muzejem riješiti što prije i da ćemo biti u mogućnosti na adekvatan način proslaviti ovu važnu godišnjicu”, kazala je Džeko naglasivši da uposlenici i dalje čuvaju kulturnu baštinu i eksponate u Muzeju, iako mjesecima ne primaju plaću.

Muzej u svojim bogatim zbirkama čuva mnogobrojnu kulturnu baštinu, ne samo BiH, nego Evrope i svijeta.

“Mi ne možemo šutjeti. Svako ima obavezu da radi na tome da se Muzej otvori na zakonit način. Mislim da bi ljudi tada shvatili da povratak 68 osoba na posao znači pružanje nade da ova zemlja ima evropsku budućnost. S druge strane, značajnije je otvoriti vrata Muzeja nego što bi to bio bilo koji kulturni čin u ovom momentu. Pokazalo bi to ozbiljnost Parlamenta BiH i Evropske unije”, rekao je direktor Sarajevske zime Ibrahim Spahić.

Posljedice zatvaranja Zemaljskog muzeja osjećaju sei udrugim kulturnim institucijama u BiH, kaže za RSE direktor mostarskog Muzeja Hercegovine Asim Krhan.

„Mi uposlenici muzeja u drugim bh. gradovima osjećamo posljedice zatvaranja tog muzeja zato što su najjači kadrovi iz muzejske djelatnosti upravo u Zemaljskom muzeju. Razni projekti koje zajednički radimo su obustavljeni. Konkretno, nedostaje rad preparatorsko-konzervatorske radionice. Ne možete se upustiti u neki veći zahvat iz ove oblasti, a da niste zajedno sa Zemaljskim muzejom“, pojašnjava Krhan.

Predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća u BiH (ICOM) Sarita Vujković upoziorava da politika koja je vođena prema Zemealjskom muzeju može da pogodi bilo koju instituciju u BiH.

„Mislim da se tu, zaista, ne radi ni o kakvom nacionalnom koncenzusu zato što ta institucija sve to nadilazi. U narednom periodu treba da se pronađe više rješenja. Zemaljskom muzeju nije bitno ko ga finansira, već da se ta institucija finansira, jer sve ono što Muzej sadrži treba da bude kapital svim narodima koji tamo mogu da čuvaju baštinu i da se pozivaju na nju“, zaključuje predsjednica Međunarodnog muzejskog vijeća u BiH Sarita Vujković.

Comments are closed.